Budućnost Keravanjokija iz perspektive pejzažnog arhitekte

Diplomski rad Univerziteta Aalto izgrađen je u interakciji sa ljudima iz Kerave. Studija otvara želje građana i razvojne ideje u vezi sa dolinom Keravanjoki.

Diplomirani pejzažni arhitekta Heta Pääkkönen teza je zanimljivo štivo. Pääkkönen je završio svoju disertaciju na Univerzitetu Aalto kao naručeni rad za usluge urbanog razvoja Kerave, gdje je radio tokom studija. Diploma pejzažnog arhitekte obuhvatala je studije vezane za pejzažni dizajn i ekologiju, kao i urbanističko planiranje.

Sudjelovanje u središtu projektiranja pejzažnog arhitekte

Pääkkönen je prikupio materijal za svoju tezu uključivanjem ljudi iz Kerave. Kroz učešće postaje vidljivo kakav prostor gradski stanovnici doživljavaju Keravanjokilaakso i kako vide budućnost riječne doline. Osim toga, u radu se iscrtava kakve stvari stanovnici smatraju da bi trebalo uzeti u obzir pri planiranju područja i kakvim se aktivnostima Keravačani nadaju duž rijeke.

Učešće je realizovano u dva dijela.

Istraživanje Keravanjokija zasnovano na geoprostornim podacima otvoreno je za stanovnike u jesen 2023. godine. U online anketi, stanovnici su mogli podijeliti svoje slike, sjećanja, razmišljanja i mišljenja vezana za Keravanjoki i planiranje okoline rijeke. Pored ankete, Pääkkönen je za stanovnike organizirao dvije pješačke ture duž rijeke Keravanjoki.

Interakcija sa štićenicima donosi vrijednu perspektivu tezi. Ideje predstavljene u radu nisu zasnovane samo na zapažanjima i iskustvima pejzažnog arhitekte, već su izgrađene u interakciji sa građanima.

„Jedna od centralnih teza ovog rada je kako pejzažni arhitekta može koristiti učešće kao dio svog vlastitog procesa planiranja,“ rezimira Pääkkönen.

Keravanjoki je važan krajolik za mnoge, a građani žele da se uključe u njegov razvoj

Veliki dio onih koji su učestvovali u istraživanju smatra da je Keravanjoki drag i važan krajolik, čiji rekreativni potencijal grad nije iskoristio. Kivisilta je proglašena za najljepše mjesto na obali rijeke.

Prirodne vrijednosti vezane za rijeku i očuvanje prirode izazvale su raspravu. Posebno je bilo mnogo nade da će se poboljšati pristupačnost obale, kako bi se do nje moglo lako doći iz različitih dijelova grada. Nadali su se i odmorišta i odmorišta uz rijeku.

Diplomski rad prikazuje idejni plan Keravanjokilaaksoa

U dijelu o planiranju diplomskog rada, Pääkkönen predstavlja idejni plan za Keravanjokilaakso kreiran na osnovu analize pejzaža i participacije i kako je učešće utjecalo na planiranje. Na kraju rada nalazi se karta idejnog plana i opis plana.

Plan razmatra, između ostalog, rute uz rijeku i ideje za nove aktivnosti duž rijeke na osnovu razmišljanja stanovnika. Međutim, važnije od individualnih ideja je koliko je Keravanjoki važan stanovnicima.

„Važnost već dokazuje činjenica da je jednog kišnog i jesenjeg radnog popodneva desetak Keravaca, koji su željeli da se čuje kada se razmišlja o budućnosti za njih važnog krajolika, gazilo blatnjavom obalom rijeke sa ja“, kaže Pääkkönen.

Pääkkönenov diplomski rad može se u cijelosti pročitati u arhivi publikacija Aaltodoc.