Na tauaaoina e le Iuni a Kolisi Tu'ufa'atasi faiaoga o le Kolisi o Kerava ma pine fa'ailoga e 30 tausaga

O Aune Soppela, o se faiaoga mamanu o tomai tusi lesona i le Kolisi o Kerava, ma Teija Leppänen-Happo, o se faiaoga faatufugaga tumau, na tuuina atu i ai pine faamau e 30 tausaga mo a latou galuega ma galuega i le kolisi faalemalo. Ia manuia Aune ma Teija!

O Teija Leppänen-Happo ma Aune Soppela sa fa'amamaluina ma tu'uina atu i pine o le fa'ailoga.

Aune Soppela ua toeitiiti atoa le fasefulu tausaga o galue o se faiaoga tomai tusi lesona i se kolisi faalemalo. Na amata galue Soppela i le taulaga o Kerava i le 1988 ma sa galue i le kolisi sivi talu ona faauu. Na faauu Soppela i le 1982 o se faiaoga taulima ma le tamaoaiga o aiga ma se faailoga o le matuaofaiva i aoaoga i le 1992.

- Ua leva ona ou fiafia i la'u galuega, ona o le avea ai ma se faiaoga i le Kolisi ou te taulai faapitoa atu i galuega faatino ma tamaiti ae le o le tausiaina oi latou. O la'u galuega taulima e sili ona ou fiafia i ai o le su'isu'i o lavalava, lea foi e sili ona ou aoaoina. Masalo na ou faatulagaina le faitau afe o kosi i le taimi o laʻu galuega, ata Soppela.

Fai mai Soppela, o le matafaioi faavaomalo o se tasi lea o itu sili ona lelei o lana galuega.

-Ua ou faatulagaina le tele o malaga suesue i vaega eseese o Europa. I le taimi o malaga, ua matou iloa ai ma le vaega tu ma aganuu a atunuu eseese. O tu ma aga taulima e mafai ona maua i atunuu uma, o lea e tulaga ese uma malaga. Ae ui i lea, o nofoaga e le mafaagaloina o Iceland ma Northern Finland.

I Iceland, na matou asiasi atu i le maketi taulima i Reykjavik, lea na matou iloa ai, faatasi ai ma isi mea, o mea masani na faʻaaogaina tele i mea taulima i Iceland. I le tausaga faamanatu o Finilani 100, na matou malaga ai i Finilani i matu ma Nouei e faamasani i galuega taulima a Sámi. O tu ma aga a Sámi e leʻi iloa e le toʻatele o Finns, ma na matou mauaina le tele o faʻamatalaga lelei e uiga i le malaga.

I le faʻaopoopoga i malaga vaʻavaʻa, ua manatua faapitoa e Soppela ia mafutaga faaleaoaoga mo tagata e leai ni galuega ma tagata o loʻo lamatia i le faʻaleagaina, faʻatinoina ma le Gruntvig project money i le 2010s. O a'oa'oga na auai tamaiti a'oga mai Europa atoa ma o le autu o kosi o galuega taulima na faia mai mea toe fa'aaogaina.

-Ina ua mavae le tele o tausaga o poto masani, e lelei le litaea i lenei tausaga, o le tala lea a Soppela.

Teija Leppänen-Happo sa galue i le Kolisi o Kerava talu mai le 2002. O lana galuega i le kolisi a le malo na tumau tonu lava i le 30 tausaga, e pei ona ia amata i le kolisi a le malo i le 1993. Leppänen-Happo galue o se mamanu gafataulimaina i le matata o faatufugaga, lea e aofia ai faatufugaga vaaia, aoaoga faavae faatufugaga, musika, faatufugaga ma tusitusiga.

- O le mea sili e uiga i laʻu galuega o le feiloai i tagata i le aʻoaʻoga. E ese le manaia o le vaaia o tamaiti aoga ua faamanuiaina ma atiina ae. I laʻu galuega, e mafai foi ona ou faʻafouina i taimi uma aʻu lava. I loʻu manatu, e tatau i le faiaoga ma le faʻalapotopotoga faʻaleaʻoaʻoga ona vaʻaia suiga i tagata ma sosaiete ma taunuuga o manaʻoga ma tali atu ia i latou, e atagia mai ai Leppänen-Happo.

O mea taua o la'u galuega o ni galuega eseese na fesoasoani i le atinaeina o galuega a le Iunivesite.

-Mo se faʻataʻitaʻiga, o le amataina o aʻoaʻoga faʻavae faatufugaga mo tagata matutua i le Kolisi o Kerava i le 2013 o se galuega faʻagaloina. E le gata i galuega faatino, ae o isi galuega tau atinae o galuega a le Iunivesitē ma paaga o se galuega manaia ma tāua. Sa fiafia foi le tatalaina o le Sinka Art and Museum Center i le 2011–2012, ina ua ou galue o se sui o aganuu ma le falemataaga.

Ose fiafiaga ma se fa'aeaea le mafai ona fa'atulagaina mea fa'apitoa a le Iunivesite ma le taulaga fa'atasi ai ma fa'aaliga fa'aaliga, e aofia ai fa'aaliga o le tautotogo a le Iunivesite, fa'atauga fa'atauga a Sampola, Visito a le falema'i ma fa'aaliga fa'au'u o a'oa'oga fa'avae faatufugaga. I aso nei, e mafai foi ona matamata i luga o le initaneti faʻaaliga.

- I loʻu manatu, o le aai o Kerava o se tagata faigaluega lototoa ma fou e faʻamalosia le faʻataʻitaʻiga, ofoina atu aʻoaʻoga ma faʻamalosi e atiina ae i taimi. E manaia tele tagata i Kerava e toaaga ma auai. I le taimi o laʻu galuega faigaluega, o loʻu faʻamoemoe ma loʻu manaʻoga o le tausia lea o tagata o le taulaga e avea ma faʻataʻitaʻiga o aganuu a le lotoifale, faafetai Leppänen-Happo.

pine fa'ailoga a le Asosi a Kolisi Sivi

E tu'uina atu e le Iuni a le Kolisi Tu'ufa'atasi, pe a talosaga, pine fa'ailoga i tagata faigaluega o kolisi po'o a latou iuni a tamaiti a'oga, fa'apea fo'i ma ofisa ma tausi mavaega, o ē na fa'atino o latou tiute po'o tulaga fa'atuatuaina ma le malosi ma i isi auala, i se auala latou te ua maua le fa'aaloalogia i tulaga o galuega fa'ale-malo ma tagata faigaluega i kolisi.