Ua toe fa'afouina e le aufaigaluega vai ia vaitafe ma alavai o Kerava

O le taumafanafana lona lua lea o loʻo galulue ai le aufaigaluega o punaʻoa vai a Kerava i vaitafe ma alavai o le aai. O galuega sa aofia ai le aoina o otaota, tau ma meaola faalafua, faʻafanua o le tulaga o punaʻoa vai, ma galuega toe faʻaleleia laiti.

Na faʻalauiloa e le Aai o Kerava le polokalame Fesoasoani i Punaoa Vai i le taumafanafana o le 2025 faatasi ai ma le fesoasoani a ni Fesoasoani se toalua i Punaoa Vai. I le tausaga nei, sa galulue ai Emmi Kajava ma Nea Ketola o ni Fesoasoani i Punaoa Vai . O le sini o la laʻua galuega o le faʻaleleia atili lea o le tulaga o vai ma o latou siosiomaga o loʻo siomia ai e ala i galuega tausiga ma toe faʻaleleia.

Sa faia galuega i vaega eseese o Kerava. O nisi o nofoaga sa masani ai mai le taumafanafana na te’a nei, ma sa fa’alauteleina fo’i le galuega i nofoaga fou.

E itiiti ifo otaota na maua i nofoaga sa uma ona faʻamamāina muamua.

I le taimi o le taumafanafana, e 51 taga lapisi na aoina mai alavai o Kerava. O le aofaʻi tele o lapisi tetele na maua i Myllypuro ma le eria fou o le faʻafanua o Nissinoja.

Sa faʻaitiitia le lapisi i nofoaga na faʻamamāina i le tausaga na teʻa nei. Sa faʻaitiitia manino le aofaʻi o lapisi i Nissinoja ma Myrtinoja. Sa faʻaitiitia foʻi apa ma fagu na maua nai lo le 2025.

O le puleaina o le pulumu tele na maua ai ni taunuuga

I le taimi o le taumafanafana, sa pulea e le au faigaluega e puipuia le vai ia meaola ese mai fafo, aemaise lava le pasama tele. O le tele o le pulea sa faia i Nissinoja ma Myrtinoja. E 124 taga lapisi o le pasama tele na aveeseina mai Nissinoja.

I nisi o eria sa uma ona pulea i le tausaga talu ai, sa faaitiitia ai le aofaʻi o anufe tetele o le balsam. Sa matuā iloga lava le suiga i Myrtinoja.

I le faaopoopo atu i le aufaigaluega o le vaipuna, sa auai ai foi tagata faigaluega i le taumafanafana, sikauti ma tagata faigaluega i vaitafe mai le Vantaajoki ma le Helsinki Region Water Conservation Association i galuega puipuia i Savionoja.

O le toe fa'afouga na fa'aleleia atili ai le tafe o le vai ma tulaga o le soifuaga mo i'a.

Sa faatino foi e le aufaigaluega o le vai ni galuega toe faaleleia laiti. Mo se faataitaiga, sa latou aveeseina pa puipui mai vaitafe ma alavai sa poloka ai le tafe o le vai.

I Keravanjoki, na auai ai le aufaigaluega o le vaipuna i le toe faafouina o le lua oneone o Jaakkola faatasi ai ma le aufaigaluega o le vaitafe mai le Vantaanjoki River ma le Helsinki Region Water Protection Association. E tusa ma le 8,000 kilokalama o oneone e talafeagai mo le fanauina o oneone mo i’a sa aveina i le nofoaga i lima. O le toe faafouina na faaleleia atili ai avanoa e fanafanau ai i’a sa lamatia.

Siaki le lipoti mulimuli a le aufaigaluega o le vaipuna o Kerava i le faatulagaga pdf: