Historia

Saili le tala faasolopito o le aai mai aso anamua e oo mai i aso nei. O le ae aʻoaʻoina mea fou e uiga ia Kerava ma Faʻamautinoa!

Ata: Koneseti i Aurinkomäki, 1980–1989, Timo Laaksonen, Sinkka.

Itulau anotusi

mua'i talafaasolopito
Fa'atulagaina nu'u Medieval ma fale resitala fanua o Kerava
Le taimi o manor
Le auala nofoaafi ma alamanuia
Le faatufugaga ua tuanai
Mai le faleoloa i le taulaga
Aganu'u tulaga ese i totonu o se taulaga la'ititi

mua'i talafaasolopito

Ua uma ona nofoia Kerava i le 9 tausaga talu ai, ina ua taunuu tagata Stone Age i le eria ina ua mavae le Aisa Age. Faatasi ai ma le liusuavai o le aisa konetineta, toetoe lava o Finelani uma sa ufitia pea i le vai, ma o tagata muamua i le itulagi o Kerava na nonofo i luga o motu laiti na tulaʻi mai le vai aʻo maualuga le eleele. A'o mafanafana le tau ma fa'aauau pea ona si'itia le eleele, na fausia ai le ana o Ancylysjärvi i tafatafa o Keravanjoki, lea na iu ai ina fa'aiti i le fjord o Litorinameri. Na fanau mai se vanu e ufitia i le omea.

Na maua e tagata Kerava a latou mea'ai i le tuliga o fa'amau ma fagogota. O nofoaga e nonofo ai na faia e tusa ai ma le taamilosaga o le tausaga lea na lava ai manu. O faʻamaoniga o le taumafa a tagata anamua na faʻasaoina mai i ponaivi na maua i le Pisinmäki Stone Age o loʻo i ai i le itumalo o Lapila o loʻo iai nei. E tusa ai ma nei mea, e mafai ona tatou iloa le mea na tulituliloa e tagata na nonofo i na taimi.

E valu nofoaga o Stone Age na maua i Kerava, lea na faʻaumatia ai le eria o Rajamäentie ma Mikkola. O su'esu'ega fanua na faia fa'apitoa i le itu i sisifo o Keravanjoki ma totonu o le falepuipui Jaakkola, Ollilanlaakso, Kaskela ma Kerava.

Faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻasolopito, o se faitau aofaʻi tumau na nonofo i le eria e tusa ma le 5000 tausaga talu ai i le taimi o le aganuu Neoceramic. O le taimi lenā, sa tausia foʻi e tagata o le vanu o le vaitafe o povi ma taia le togāvao i autafa o le vaitafe e fai ma lafumanu. Ae ui i lea, e leai ni fale nofo Bronze poo Iron Age e iloa mai Kerava. Ae ui i lea, o mea na maua e le lalolagi mai le Iron Age o loʻo taʻu mai ai se ituaiga o tagata.

  • E mafai ona e su'esu'eina nofoaga fa'asolopito o Kerava i luga o le upega tafa'ilagi a le Cultural Environment service window o lo'o tausia e le Finnish Museum Agency: Fa'amalama tautua

Fa'atulagaina nu'u Medieval ma fale resitala fanua o Kerava

O uluaʻi taʻua tusitusia o Kerava i tala faasolopito na amata mai i le 1440s. O se talosaga e uiga i faamasinoga tuaoi i le va o Kerava ma Mårtensby, le pule o Sipoo. I lena tulaga, ua leva ona fausia nuu i lea nofoaga, e le o iloa le amataga, ae a fua i le igoa, e mafai ona faapea o le faitau aofai o tagata na taunuu mai i uta ma gataifale. O le nu'u muamua e tatau ona i ai i luga o le mauga o Kerava manor o lo'o i ai nei, mai le mea na sosolo ai le nofoaga i Ali-Keravan, Lapila ma Heikkilänmäki.

E oo atu i le faaiuga o le 1400 senituri, na vaevaeina le nofoaga i le eria i nuu o Ali ma Yli-Kerava. I le 1543, e 12 fanua totogi lafoga i le nuu o Ali-Kerava ma le ono i le nuu o Yli-Kerava. O le tele oi latou sa i totonu o nu'u vaega o ni nai fale i itu uma e lua o le vaitafe o Keravanjoki ma latalata i le auala feʻaveaʻi i le isi itu.

O nei meatotino o lo'o ta'ua i le ulua'i tusi resitala o fanua o le 1500th seneturi, o lona uiga o fanua resitala, e masani ona ta'ua o Kerava kantatils po'o fale resitala fanua. Ali-Keravan Mikkola, Inkilä, Jaakkola, Jokimies, Jäspilä, Jurvala, Nissilä, Ollila ma Täckerman (mulimuli ane Hakala) ma Yli-Keravan Postlar, Skogster ma Heikkilä ua lauiloa i le igoa. O fa'ato'aga e iai a latou fanua fa'ato'aga vaelua, ma o nu'u uma e lua sa i ai a latou togavao fa'atasi ma vao. E tusa ai ma tala faʻatatau, e i lalo ifo o le lua selau tagata nonofo.

O le pulega, o nuu ia o Sipoo seia oo ina faavaeina le aulotu i Tuusula i le 1643 ma avea ai Kerava ma vaega o le aulotu a Tuusula. O le aofaʻi o fale ma tagata nofoia na tumau pea mo se taimi umi, e ui lava i le tele o tausaga o nisi o faʻatoʻaga tuai na vaeluaina, tuʻufua pe faʻatasi e avea o se vaega o le Kerava manor, ma faʻatūina faʻatoʻaga fou. Ae peitai, i le 1860, ua uma ona i ai le 26 fale o le aufaifaatoaga ma le lua maota i nuu o Ali ma Yli-Kerava. O le faitau aofaʻi e tusa ma le 450.

  • O fa'ato'aga autu a Kerava e mafai ona va'aia i luga o le upega tafa'ilagi a Old maps: Fa'afanua tuai

Le taimi o manor

O le nofoaga o le Kerava manor, poʻo Humleberg, sa nofoia talu mai le 1580s, ae o le atinaʻeina o se faʻatoʻaga tele naʻo na amata moni lava i le 1600th seneturi, ina ua avea Berendes, le atalii o le aliʻi solofanua o Fredrik Joakim, ma pule o le faatoaga. . Na pulea e Berendes le esetete mai le 1634 ma faʻalauteleina lona fanua e ala i le tuʻufaʻatasia o fale faifaatoaga i le eria e le mafai ona totogi lafoga. O le matai, o le na iloga o ia lava i le tele o tauiviga faamiliteli, na tuuina atu i ai se tulaga mamalu i le 1649 ma i le taimi lava e tasi na ia faaaogaina le igoa Stålhjelm. E tusa ai ma lipoti, o le fale autu o le maota e oo atu i le 17 potu i le taimi o Stålhjelm.

Ina ua mavae le maliu o Stålhjelm ma lona fafine ua oti lana tane o Anna, na pasi atu le pule o le maota i le aiga Siamani-fanau von Schrowe. Sa faigata le maota i le taimi o le vevesi, ina ua susunuina e le au Rusia i le eleele. O Corporal Gustav Johan Blåfield, o le pule mulimuli o le aiga o von Schrowe, na umia le maota seia oo i le 1743.

Ina ua mavae lena, sa i ai le tele o tagata e ona le maota, seia oo i le amataga o le 1770s Johan Sederholm, o se faufautua faufautua mai Helsinki, na faatauina ma toe faaleleia le faatoaga i lona matagofie fou. Ina ua mavae lenei mea, na vave ona faatau atu le manor i le Knight Karl Otto Nassokin, o lona aiga e umia le maota mo le 50 tausaga, seia oo ina avea le aiga o Jaekellit ma pule e ala i le faaipoipoga. O le fale autu o loʻo iai nei e amata mai i le taimi lenei o le Jaekellis, le amataga o le 1800 senituri.

I le 1919, o le Jaekell mulimuli, Miss Olivia, i le 79 o ona tausaga, na ia faatauina atu le maota i le igoa o Sipoo o Ludvig Moring, lea na maua ai e le maota se vaitau fou o le manuia. Na toe faafou e Moring le fale autu o le maota i le 1928, ma o le tulaga lea o le maota i aso nei. Ina ua maeʻa Moring, na siitia atu le manor i le taulaga o Kerava i le 1991 e fesoʻotaʻi ma le faʻatauga o fanua.

O le isi manor na faagaoioia i Kerava, Lapila manor, e aliali mai o se igoa i pepa mo le taimi muamua i le amataga o le 1600th seneturi, ina ua taʻua se tagata e igoa ia Yrjö Tuomaanpoika, o lona uiga o Yrjö o Lapila, i totonu o tagata o le nuu o Yli-Kerava. . E pei ona silafia o Lapila sa fai ma fa'ato'aga totogi mo leoleo mo le tele o tausaga, se'ia o'o ina fa'apipi'i i le maota o Kerava i le 1640s. Ina ua uma lena, sa avea Lapila ma vaega o le maota, seia oo i le 1822 na pasi atu ai le faatoaga i le aiga o Sevén. Sa talimalo le aiga i le avanoa mo le limasefulu tausaga.

A maeʻa Sevény, Lapila manor mo le faʻatau atu i vaega i tagata fou. O le fale autu o loʻo iai nei mai le amataga o le 1880s, aʻo avea le kapeteni ogalaau Sundman ma matai o le maota. O se vaega fou manaia i le talafaasolopito o Lapila na oo mai ina ua faatauina e le au faipisinisi mai Helsinki, e aofia ai Julius Tallberg ma Lars Krogius, le avanoa i le igoa o le fale fai piliki na latou faavaeina. Ina ua maeʻa faigata muamua, na ave e le fale gaosi le igoa Kervo Tegelbruk Ab ma Lapila na tumau pea i le kamupani seia oʻo i le 1962, mulimuli ane faʻatau atu le maota i le taulaga o Kerava.

Ata: O le fale autu o le Lapila manor na faatauina i le 1962 mo le maketi Kerava, 1963, Väinö Johannes Kerminen, Sinkka.

Le auala nofoaafi ma alamanuia

O feoaiga i luga o le vaega muamua o pasese o le laina nofoaafi Finnish, le laina Helsinki-Hämeenlinna, na amata i le 1862. O lenei nofoaafi e sopoia Kerava toetoe lava o le umi atoa o le taulaga. Na mafai ai foʻi ona atinaʻe pisinisi a Kerava i se tasi taimi.

Na muamua o'o mai fale piliki, lea na fa'aogaina le 'ele'ele o le eria. O le tele o piliki sa faagaoioia i le eria i le amataga o le 1860s, ma sa faatuina foi le fale sima muamua a Finelani i le eria i le 1869. O le sili ona taua o le piliki o Kervo Tegelsbruks Ab (mulimuli ane AB Kervo Tegelbruk), na faavaeina i le 1889, ma Oy Savion. Tiilitehdas, lea na amata galuega i le 1910. O Kervo Tegelbruk na taulai atu i le gaosiga o piliki masonry masani, ae o le Savion Tiiletehta na gaosia le toetoe lava tolusefulu oloa piliki eseese.

O tu ma aga masani a le lotoifale i le gaosiga o meainu malt alamanuia na amata i le 1911, ina ua faavaeina Keravan Höyrypanimo Osakeyhtiö i le amataga o le Vehkalantie i aso nei. I le faaopoopo atu i meainu suamalie malt, tipolo ma vai minerale sa gaosia foi i le 1920s. I le 1931, na amata ai ona galue Kerava Panimo Oy i totonu o le fale lava e tasi, ae o lana galuega faʻamaonia, faʻapea foi ma se gaosiga o pia malosi, na faʻauʻu i le 1940 ina ua maeʻa le amataga o le tau malulu.

Oy Savion Kumitehdas na faavaeina i le 1925 ma vave ona avea ma tagata faigaluega sili ona tele i le lotoifale: o le falegaosimea na ofoina atu toeitiiti 800 galuega. O le falegaosimea na gaosia vaieli ma seevae pa'u fa'apea fo'i oloa fa'apitoa e pei o fa'agaau, fala pa'u ma pa'u. I le amataga o le 1930s, na tuʻufaʻatasia ai le falegaosimea ma Suomen Gummitehdas Oy mai le Nokia. I tua i le 1970s, o matagaluega eseese o le falegaosimea na faʻafaigaluegaina le 500 tagata faigaluega i Kerava. O fa'agaioiga falegaosimea na fa'aumatia i le fa'ai'uga o le 1980s.

Ata: Keravan Tiilitehdas Oy - Ab Kervo Tegelbruk fale piliki (fale umu) na pueina mai le itu o le auala o le Helsinki-Hämeenlinna railway, 1938, tagata pueata le iloa, Sinkka.

Le faatufugaga ua tuanai

O le "pale nickel" auro o le ofutau o Kerava o loʻo faʻatusalia ai se sooga na faia e se kamuta. O le autu o le ofutau na mamanuina e Ahti Hammar e sau mai le pisinisi fafie, lea e taua tele i le atinaʻeina o Kerava. I le amataga o le 1900th seneturi, na lauiloa Kerava o se nofoaga mo kamuta, pe a lua fale kamuta lauiloa, Kerava Puusepäntehdas ma Kerava Puuteollisuus Oy, sa faagaoioia i le eria.

Na amata galuega a Keravan Puuteollisuus Oy i le 1909 i lalo o le igoa Kerava Mylly-ja Puunjalostus Osakeyhtiö. Mai le 1920s, o le nofoaga autu o le gaosiga o le fale gaosi oloa na fuafuaina oloa, e pei o faamalama ma faitotoa, ae i le 1942 na faʻalauteleina galuega i se falegaosi meafale faʻaonaponei. O le mamanu o Ilmari Tapiovaara, na lauiloa ina ua mavae taua, sa nafa ma le mamanu o meaafale, o lona nofoa faʻapipiʻi Domus mai faʻataʻitaʻiga o meaafale na fuafuaina mo le gaosiga a le falegaosimea ua avea ma faʻailoga masani o meaafale. Na fa'agaoioia le falegaosimea i Kerava se'ia o'o i le 1965.

Keravan Puuseppäntehdas, muamua Kervo Snickerifabrik - Keravan Puuseppätehdas, na amataina e le au kamuta e toʻaono i le 1908. Na vave ona tupu ma avea ma se tasi o fale kamuta faʻaonaponei i lo tatou atunuu. O le fale gaosi oloa na tulaʻi i le ogatotonu o Kerava i luga o le Valtatie tuai (lea ua taʻua nei o Kauppakaari) ma na faʻalauteleina i le tele o taimi i le taimi o le galuega a le falegaosimea. Mai le amataga, o le gaioiga na taulaʻi i le gaosiga o meaafale ma totonu atoa.

I le 1919, na avea Stockmann ma tagata e umia sea autu o le falegaosimea ma le tele o tusiata fale sili ona lauiloa o le taimi na fuafuaina meaafale mo le falegaosimea i le ofisa tusi ata o le faleoloa, e pei o Werner West, Harry Röneholm, Olof Ottelin ma Margaret T. Nordman. E le gata i meaafale, o le ofisa tusi ata a Stockmann na mamanuina totonu mo nofoaga faitele ma nofoaga tumaoti. Mo se fa'ata'ita'iga, o meaafale i totonu o le Maota o le Palemene o lo'o faia ile Kerava's Pusepäntehta. O le falegaosimea na lauiloa o se gaosiga o faʻapolofesa faʻapolofesa, ae i le taimi lava e tasi oloa talafeagai mo le lautele lautele, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o avanoa lautele. I le 1960s, na maua ai e Stockmann le nofoaga o le Kerava Carpentry Factory i le ogatotonu o Kerava ma fausia ni fale gaosi oloa fou i le Ahjo alamanuia, lea na faʻaauau pea ona faʻagaoioia le fale gaosi oloa seia oʻo i le ogatotonu o 1980s.

O le fale moli o Orno sa fa'agaoioia foi i Kerava, e umia e Stockmann. Muamua na faavaeina i Helsinki i le 1921 e pei o Taidetakomo Orno Konstsmideri, o le falegaosimea na umia e se kamupani faleoloa i le 1936, ina ua maeʻa ona siitia atu le taotoga i Kerava. I le taimi lava e tasi, na avea le igoa Oy Orno Ab (mulimuli ane Orno Metallitehdas).

O le falegaosimea na lauiloa faapitoa mo lona mamanu moli, ae faʻapea foi o se gaosiga o moli faʻapitoa. O lamepa na mamanuina foi i le ofisa tusi ata a Stockmann ma, e pei o meaafale a Puusepäntehta, e tele igoa taʻutaʻua i le fanua na nafa ma le mamanu, e pei o Yki Nummi, Lisa Johansson-Pape, Heikki Turunen ma Klaus Michalik. O le falegaosimea ma ana galuega na faʻatau atu i le 1985 i le Swedish Järnkonst Ab Asea ona sosoo ai lea ma le 1987 i Thorn Lightning, o se vaega o le gaosiga o moli na faʻaauau pea seia oʻo i le 2002.

Ata: Galue i le fale gaosi Orno i Kerava, 1970–1979, Kalevi Hujanen, Sinkka.

Mai le faleoloa i le taulaga

O le itumalo o Kerava na faavaeina i se poloaiga a le malo i le 1924, ina ua i ai tagata e 3. Sa avea foi Korso ma vaega muamua o Kerava, ae i le 083 na tuufaatasia ai i le nuu i tua o Helsinki. O le avea ma faioloa o lona uiga o le tutoatasi tau pulega mo Kerava mai Tuusula, ma o le faavae mo le fuafuaina o le atinaʻeina o le nofoaga agai i le taulaga o loʻo iai nei.

I le taimi muamua, o Sampola o le nofoaga autu faapisinisi o le taulaga fou faatoa faatuina, ae ina ua mavae le 1920s na faasolosolo malie atu i lona tulaga oi ai nei i le itu i sisifo o le laina nofoaafi. Sa i ai foi ni nai fale maa i totonu o fale laupapa i le ogatotonu. O le tele o pisinisi laiti na fa'atonuina i Vanhalle Valtatie (lea ua ta'ua nei o Kauppakaari), lea e alu atu i totonu o le fa'apotopotoga tutotonu. O ala savali laupapa na fausia i luga o le pito o auala i luga o iliili i le ogatotonu, lea na tautua ai tagata o loʻo nonofo i le eleele faʻavae, aemaise lava i le tautotogo.

O le auala o Helsinki-Lahti na maeʻa i le 1959, lea na toe faʻateleina ai le matagofie o Kerava mai le vaaiga o fesoʻotaʻiga felauaiga. O se faaiuga taua i tulaga o le atinaʻeina o taulaga na faia i le amataga o le 1960s, ina ua tulaʻi mai le manatu o se auala mama o se taunuuga o se tauvaga faufale na faʻatulagaina e faʻafouina ai le taulaga. O le mea lea na fausia ai le fa'avae mo le fausiaina o le nofoaga autu o lo'o iai nei e fa'atatau i feoaiga i le isi sefulu tausaga. O le autu o le fuafuaga tutotonu o se auala savali, o se tasi o muamua i Finelani.

Na avea Kerava ma aai i le 1970. Faʻafetai i ona fesoʻotaʻiga lelei o felauaiga ma femalagaiga malosi, o le faitau aofaʻi o le aai fou na toetoe a faaluaina i le gasologa o le sefulu tausaga: i le 1980 e 23 tagata na nonofo ai. na ta'uta'ua ai Kerava ma tu'u le nu'u i le mamalu o le atunu'u. Aurinkomäki, tuaoi o le auala savali i totonu o le taulaga, na atiina ae e ala i le tele o tauvaga mamanu mai se paka faanatura i se nofoaga faʻafiafia mo tagata o le taulaga ma le vaaiga o le tele o mea na tutupu i le amataga o le 850s.

Ata: I le fa'aaliga o fale a Kerava, tagata asiasi fa'afiafia i luma o fale o le kamupani fa'atau fale a Jäspilänpiha, 1974, Timo Laaksonen, Sinkka.

Ata: Kerava land swimming pool, 1980–1989, Timo Laaksonen, Sinkka.

Aganu'u tulaga ese i totonu o se taulaga la'ititi

I aso nei, i Kerava, e ola tagata ma fiafia i le olaga i se aai malosi ma olaola ma avanoa fiafia ma mea e tutupu i soo se taimi. O le tala'aga o le nu'u ma le fa'asinomaga tu'ufa'atasi e mafai ona va'aia i le tele o si'osi'omaga e feso'ota'i ma aganu'u ma gaioiga i le taulaga. O le lagona fa'a nu'u o lo'o matua'i lagona o se vaega o le keravala i aso nei. I le 2024, o Kerava o le a avea ma aai e sili atu i le 38 tagata, o lona 000 tausaga o le a faamanatuina ma le malosi o le aai atoa.

I Kerava, e masani lava ona fai faatasi mea. I le faaiuga o le vaiaso lona lua o Iuni, e faamanatuina ai le aso o Kerava, o Aukuso o loʻo i ai Garlic Festivals ma ia Setema o loʻo i ai le fiafia i le Circus Market, lea e faʻamamaluina ai tu ma aga masani a le taulaga na amata i le 1888 ma gaioiga a le aiga lauiloa o Sariola. I tausaga 1978-2004, o le Circus Market na faʻatulagaina e le Kerava art and culture association sa avea foi ma se mea na tupu e faʻavae i luga o gaioiga a tagatanuʻu, faatasi ai ma tupe maua na maua ai e le asosi faʻataʻitaʻiga mo le aoina o le falemataʻaga, faʻavae i totonu. 1990 ma tausia e volenitia mo se taimi umi.

Ata: Matti Sariola's track track, 1959, T:mi Laatukuva, Sinkka.

I aso nei, o le faatufugaga e mafai ona vaʻaia i faʻaaliga faʻapitoa a le Art and Museum Center Sinka, lea, i le faʻaopoopoga i faatufugaga, o mea faʻapitoa faʻale-aganuʻu ma tu ma aga a Kerava o loʻo faʻaalia. E mafai ona e aʻoaʻoina tala faʻasolopito o le lotoifale ma le olaga i tua i aso ua tuanaʻi i le Heikkilä Homeland Museum. O le fa'aliliuina o le fa'ato'aga tuai i totonu o se fale mata'aga e tupu mai fo'i i le alofa o le nu'u o le nu'u. Kerava Seura ry, na faavaeina i le 1955. sa nafa ma le tausiga o le Heikkilä Homeland Museum seia oo i le 1986, ma o loʻo faʻapotopotoina pea i latou e fiafia i tala faʻalotoifale e uiga i mea faʻatasi, lauga ma lomiga.

I le 1904, na tusia ai e Hufvudstadsbladet e uiga i le soifua maloloina ma le matagofie o le taulaga o Kerava. O le vavalalata i le natura ma tulaga taua o le siʻosiʻomaga o loʻo vaaia pea i le olaga i aso faisoo o le taulaga. O fofo mo le fausiaina gafataulimaina, ola ma le olaga o loʻo faʻataʻitaʻiina i le eria o Kivisilla, o loʻo i luga o le Keravanjoki. E lata ane, i tafatafa o le Kerava Manor, o loʻo faʻatautaia e le Sosaiete mo le Ola Sustainable Jalotus, lea e faʻaosofia ma taʻitaʻia tagata i le faʻatinoina o se suiga o le olaga gafataulimaina. O se ituaiga o manatu toe faʻaaogaina o loʻo mulimulitaʻia foʻi e Puppa ry, lea na faʻalauiloaina le Purkutade concept, faʻafetai i le tele o fale faʻaumatia ua maua tusitusiga i luga o latou puipui ma avea ma se avanoa faʻaaliga le tumau.

O le olaga faʻale-aganuʻu e olaola i Kerava. O le taulaga o loʻo i ai se aʻoga faʻataʻitaʻiga a tamaiti, se aʻoga siva, se aʻoga musika, Vekara Theatre ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻapolofesa fale mataaga Central Uusimaa Theatre KUT. I Kerava, i le faaopoopo atu i le aganuu, e mafai ona e fiafia i taʻaloga taʻaloga tele, ma e tusa lava pe filifilia le taulaga i le 2024 e avea ma nuʻu sili ona feaveaʻi i Finelani. O tu ma aga masani i totonu o le nuʻu e umi lava: o le tagata Kerava sili ona lauiloa i taimi uma atonu o le siamupini o le Olimipeka, o le siamupini o Volmari Iso-Hollo (1907-1969), o lona sikuea igoa ma lona faʻatagata o loʻo tu i tafatafa o le nofoaafi Kerava. nofoaga.

  • Kerava faʻaaloalogia tagata Kerava faʻamaonia i fanua eseese ma faʻailoga fetu Kerava. O le igoa o le tagata e mauaina le faʻailoga, lea e faʻasalalau i tausaga taʻitasi i le aso o Kerava, o loʻo faʻapipiʻi i le ala ala e alu aʻe i luga o le mauga o Aurinkomäki, le Kerava Walk of Fame. I le gasologa o tausaga, o le palapala omea a Kerava sa avea ma nofoaga lafulemu mo tagata iloga ma lauiloa.

    O le aʻoaʻoina o mea faifaaili na amata i le 1960s i Kerava Yhteiskoulu na taʻitaʻia, faʻatasi ai ma isi mea, i faʻaili faʻataʻitaʻiga na faʻatautaia e tupulaga talavou ma le loto malie ma le Teddy & the Tigers boom na tulaʻi mai i le faaiuga o le 1970s. Aika Hakalan, Antti-Pekka Niemen ja Pauli Martikainen na fausia ai le faaili sa avea ma faaili sili ona lauiloa i Finelani. I lenei tulaga, na avea Kerava ma Sherwood i le gagana rock n roll, lea e pei o se igoa tauvalaau o loʻo faʻamatalaina pea le faʻalapotopotoga faʻafefeteina i uiga fouvale o se tamaʻi aai tele.

    Faatasi ai ma taʻutaʻua musika talu ai, seʻi o tatou taʻua le tusitala sili na nofo i Kerava mo le tolu tausaga. Jean sibelius ma sa faatinoina ma le aufaaili a Dallepe A. Sini. I le tele o tausaga talu ai nei, o tagata o Kerava, i le isi itu, na faʻaalia i latou uma o ni tagata faʻapolofesa faʻapolofesa masani ma i le televise faʻatulagaina tauvaga pese. O tagata sa nonofo muamua i le aʻoga o ata vaaia o loʻo i totonu o le fale tuai e aofia ai se tusiata Akseli Gallen-Kallela.

    Ose siamupini o le Olimipeka e lua taimi Volmari Iso-Hollon (1907-1969) e le gata i lea, o taʻaloga taʻutaʻua a Kerava e aofia ai taʻaloga taʻavale ma le tumau. Olavi Rinneenpää (1924-2022) ma le paeonia fa'ata'ita'i ma le tagata ta'alo peisipolo Olli Veijola (1906-1957). Faatasi ai ma fetu o tupulaga laiti o le lalolagi ma Europa siamupini aau Hanna-Maria Hintsa (nee Seppälä), siamupini a Europa Joona Puhakka ma se tagata taalo lakapi Jukka Raitala.

    O le pule o le Jukola manor, le peresitene, na ia tuua foi lana faailoga i le talafaasolopito o Kerava JK Paasikivi (1870-1856), tagata su'esu'e i manu Einari Merikallio (1888-1861), faifilosofia Jaakko Hintikka (1929-2015) ma tusitala Arvi Järventaus (1883-1939) ma Pentti Saarikoski (1937-1983).

    • Berger, Laura & Helander, Päivi (eds.): Olof Ottel - foliga o se tusiata totonu (2023)
    • Honka-Hallila, Helena: Kerava o loʻo suia - o se suʻesuʻega o fale tuai o Kerava
    • Isola, Samuli: O atunuu o le fa'aaliga fale o Kerava sili ona iloga, Lo'u nu'u Kerava nu. 21 (2021)
    • Juppi, Anja: Kerava o se taulaga mo le 25 tausaga, Lo'u nuu o Kerava nu. 7 (1988)
    • Jutikkala, Eino & Nikander, Kaperielu: Maota Finnish ma fanua tetele
    • Järnfors, Leena: Vaega o Kerava Manor
    • Karttunen, Leena: Meafale fa'aonaponei. Fausiaina o le ata tusi a Stockmann - o le galuega a Kerava Puusepäntehta (2014)
    • Karttunen, Leena, Mykkänen, Juri & Nyman, Hannele: ORNO - Fuafuaga moli (2019)
    • Aai o Kerava: Alamanuia o Kerava - Umea manuia mo seneturi (2010)
    • Inisinia i le taulaga a Kerava: Aai o tagata - Fausiaina o le taulaga o Kerava 1975–2008 (2009)
    • Lehti, Ulpu: Kerava's name, Kotikaupunkini Kerava nu.1 (1980)
    • Lehti, Ulpu: Kerava-seura 40 tausaga, Lo'u nuu o Kerava nu. 11. (1995)
    • Ofisa o Falemata'aga Finnish, Fa'amalama auaunaga tau si'osi'omaga Aganu'u (punavai i luga ole laiga)
    • Mäkinen, Juha: Ina ua avea Kerava ma taulaga tuto'atasi, Kotikaupunkini Kerava nu. 21 (2021)
    • Nieminen, Matti: Fa'amaufa'ailoga, fai lafu povi ma feoa'i, Kotikaupunkini Kerava nu. 14 (2001)
    • Panzar, Mika, Karttunen, Leena & Uutela, Tommi: Industrial Kerava – fa'asaoina i ata (2014)
    • Peltovuori, Risto O.: History of Suur-Tuusula II (1975)
    • Rosenberg, Antti: Kerava's history 1920–1985 (2000)
    • Rosenberg, Antti: Le taunuu mai o le nofoaafi i Kerava, Kotikaupunkini Kerava nu. 1 (1980)
    • Saarentaus, Taisto: Mai Isojao i Koffi - Le faʻatulagaina o meatotino a Ali-Kerava i luga o le lua seneturi (1999)
    • Saarentaus, Taisto: Mai Isojao i le maketi circus - Le foliga o meatotino a Yli-Kerava i luga o le lua seneturi (1997)
    • Saarentaus, Taisto: Mennyttä Keravaa (2003)
    • Saarentaus, Taisto: My Karavan - Tala laiti mai le amataga o tausaga o le aai o Kerava (2006)
    • Sampola, Olli: Alamanuia Rubber i Savio mo le silia ma le 50 tausaga, Kotikaupunkini Kerava nu. 7 (1988)
    • Sarkamo, Jaakko & Siiriäinen, Ari: History of Suur-Tuusula I (1983)