O le autu o le tausaga faamanatu o Kerava i Sydäme

I le 2024, e iai mafuaaga e faamanatu ai e tagata o Kerava! I le selau tausaga, ua tupu aʻe Kerava mai se tamaʻi taulaga e 3000 tagata nonofo i se aai olaola ma atinaʻe ma sili atu i le 38 tagata nonofo. E feoai tagata iinei ma fiafia iinei mai lea tupulaga i lea tupulaga.

O tagata e nonofo ai latou te faia le aai - olaola, manaia, maofa. I le tausaga fa'amanatu, matou te manana'o ia fa'apitoa ona va'aia.

O le a faapeʻī le Kerava o le lumanaʻi? Taʻu mai ia i matou i mea tutupu ma gaioiga e mafai ona matou aofia ai o se vaega o le Kerava 100 polokalama. O le vala’aulia lea i tagata uma – se’i o tatou fausia fa’atasi se tausaga o le iupeli.

O le alofa i nuu i tua, o le agaga fa'alenu'u ma le sologa lelei o le olaga i aso uma - o mea ia e fai ai keravali i aso nei.

O le faʻamaeʻaina o le laina nofoaafi Helsinki-Hämeenlinna i le 1862 na mafai ai ona faʻaleleia ma faʻatupulaia le Kerava. Muamua fale piliki ma sima na oo mai i eleele omea, mulimuli ane na lauiloa Kerava o se aai o kamuta meafale ma mamanu moli. E oo lava i aso nei, o kamupani pisinisi manuia ma le tele o pisinisi laiti o loʻo galulue i Kerava.

Ona o feso'ota'iga lelei ma femalaga'iga, na fa'aluaina ai le faitau aofa'i o Kerava i le vaitau o le 1970, ma ua tupu a'e le tama'i taulaga ma avea ma 'a'ai olaola, to'amalie ma fa'asolopito.

Ua faia e Keravala se taumafaiga e avea ma fetu i matata o le faasaienisi, faatufugaga, aganuu ma taaloga. O tagata fai pese, musika, tusitala ma tagata taʻalo manuia ua ola aʻe iinei. O malosiaga o Kerava o le agaga fa'alenu'u ma le malosi fa'atasi, lea e fa'atupuina ai se tu ma aga ola ma manuia lautele. O le mea foi lea tatou te fia faapelepele i ai i le lumanai. Fai mai e mafai ona e tuua Kerava, ae e le tuua oe e Kerava. O le mafuaaga lena i le loto Kerava!

Sau ma fai se polokalame mo le tausaga fa'amanatu: Sau faatasi ma i matou e faamanatu le tausaga!