Ala faanatura ma nofoaga e malaga ai

O Kerava e ofoina atu se si'osi'omaga fa'anatura mauoa ma fa'apitoa mo tagata uma e fiafia i le natura ma le fiafia. I le faaopoopo atu i le fanua faasao o Haukkavuori, o Kerava o loʻo i ai ni nai mea taua i le lotoifale ma tafaoga tafaoga.

Ollilanlammi ala laau umi
  • O le Haukkavuori ose nofoaga fa'alenatura taua tele fa'alemalo ua puipuia e avea ma fa'asao fa'anatura. I Haukkavuori, e maua ai e le tagata aʻe se manatu pe o le a le foliga o Keravanjoki i aso ua mavae. I totonu o le eria, e mafai ona e mauaina le pito sili ona taua ma le tele o togavao o Kerava, faʻapea foʻi ma togavao pei o vaomatua.

    Ole tele ole nofoaga puipuia e tusa ma le 12 hectares. O le mauga maualuga i le eria, o le papa Haukkavuori, e maualuga pe a ma le 35 mita i luga aʻe o le Keravanjoki. O se ala fa'anatura fa'ailoga ma lona umi atoa e 2,8 kilomita e ui atu i le fa'asao natura.

    Nofoaga

    O le natura faʻasao o loʻo i luga o le Keravanjoki i le itu i matu o Kerava. Haukkavuori e mafai ona maua mai Kaskelantie, lea o loʻo i ai se pakaga taavale ma se laupapa faʻailoga. O se auala i totonu o fanua e amata mai le pakaga.

    Ole amataga ole auala ole natura o Haukkavuori

Fa'alotoifale taua fa'anatura ma tafaoga

I le faaopoopo atu i Haukkavuori, o le natura ma tafaoga tafaoga e tatau ona oʻo i ai o loʻo i ai foi i sasaʻe ma sasaʻe o le taulaga. O vaomatua o lo'o umia e le taulaga o nofoaga fa'afiafia e fa'asoa e tagata uma o lo'o nonofo i le taulaga, e mafai ona fa'aoga sa'oloto e tusa ai ma aia tatau a tagata uma.

  • Ollilanlampi o le vaituloto sili ona tele i Kerava, lea faʻatasi ai ma le vaituloto e fausia ai se natura manaia ma le savaliga sopo. O le siʻosiʻomaga o Ollilanlammi o se nofoaga pisi i fafo: i le va o le vaituloto ma lona itu i matu o loʻo i ai se auala umi e fesoʻotaʻi ma ala vaomatua i le siosiomaga. O le auala masani i Ollilanlammi e leai se pa puipui, ma faʻafetai i le lautele o laʻau uumi ma fanua laugatasi, e mafai ona faʻataʻamilo i ai ma se nofoa faʻataʻavalevale ma se taʻavale.

    Nofoaga

    Ollilanlampi o loʻo i le itu i sasaʻe o Kerava, i le nofoaga o tafaoga i fafo o Ahjo. O lo'o i ai se pakaga ta'avale lata ane i Ollilanlammi i le lotoa o Keupirti. Mai Old Lahdentie, liliu i Talmantie ma vave i le fetaulaiga muamua i luga o le auala agai i matu, lea e tau atu i le fanua o Keupirti.

    O lo'o iai fo'i se tama'i pakaga ta'avale i tafatafa ane o Ollilanlammi, e mafai ona e ta'avale i ai e ala i le fa'aauau pea i Talmantie nai lo le ta'avale i Keupirti.

    E mafai foi ona maua le vaituloto e ala i le savali i luga o le auala.

  • Kytömaa's Haavikko ei ai lona vaega e 4,3 hectares. O le saite e iai se atemosifia faʻapitoa, ona o loʻo i ai le tele o fafie faʻatasi ma nisi o cypresses.

    Nofoaga

    Kytömaan Haavikko o loʻo i le itu i matu o Kerava, i le va o le laina nofoaafi ma Kytömaantie. Kytömäki Haavikon e mafai ona o'o i le liliu i matu mai Koivulantie agai i Kytömaantie. O lo'o i ai se fa'alautele la'ititi i le itu agavale o le auala e te tu'ua ai lau ta'avale.

  • O le vanu o Myllypuro meander, o se tasi lea o vai laiti taua a Kerava, e tusa ma le 50 mita le lautele, e tusa ma le 5-7 mita le loloto, ma e i ai se eria e sili atu i le 2 hectares. O le lautele o le Myllypuro papa, lea e tafe mai le pito i matu i le pito i lalo o le vanu, e tusa ma le lua mita, ma o le mamao mai le pito i matu o le vaitafe feʻaveaʻi i le pito i saute e tusa ma le 500 mita.

    Nofoaga

    O le vanu o Myllypuro meander o loʻo i le itu i matu o Kerava, i le itu i saute o Koivulantie, i le va o Koivulantie ma le alatele. E leai ni nofoaga talafeagai mo taavale i tafatafa o le eria, o lea e tatau ai ona e asiasi i le vanu i le uila poʻo le savali.

  • O le togavao o Salmela o se togavao tele ma lologa fanua laufanua, ma le umi e tusa ma le 400 mita ma se vaega e tusa ma le 2,5 hectares.

    Nofoaga

    O le togavao o Salmela, o loʻo i le itu i matu sasaʻe o Kerava i luga o le Keravanjoki, o loʻo i le itu i saute o le fale faʻatoʻaga a Salmela. E mafai ona e alu i le eria mai Kaskelantie e ala i le savali i luga o le Keravanjoki. E mafai ona tu'u lau ta'avale i le lotoā o le Seuraintalo tu'ufua.

    Ole vaega ole fa'ato'aga a Salmela ose fanua tumaoti, lea e le fa'atagaina oe e fealua'i ma aia tatau a tagata uma.

  • Keravanjoki matagi i totonu o le aai atoa mai saute i matu. O le umi atoa o le vaitafe e 65 kilomita ma o le pito sili ona tele o le Vantaanjoki. O le vaitafe e amata lana faigamalaga mai Ridasjärvi i Hyvinkää ma faʻatasi ma Vantaanjoki i Tammisto, Vantaa.

    I le eria o le taulaga o Kerava, o le Keravanjoki e tafe mo se mamao e tusa ma le 12 kilomita. I Kerava, o le vaitafe e amata i le itu i matu sasaʻe mai le tuaoi o Kerava, Sipoo ma Tuusula, e tafe muamua i fanua ma laufanua vaomatua, pasi atu i le falepuipui Kerava taua faʻasolopito ma le faʻasao natura Haukkavuori. Ona maulu lea o le vaitafe i lalo o le alatele tuai o Lahdentie ma Lahti agai i le eria o Kerava manor ma Kivisilla. Mai iinei, o le vaitafe e faʻaauau lana faigamalaga i Kerava i le itu i matu-saute, e ui atu, faatasi ai ma isi mea, o le vaituloto o Jaakkola, lea o loʻo i ai se tamaʻi motu i le vaitafe. Mulimuli ane, ina ua uma ona pasia laufanua fanua o Jokivarre, o le vaitafe e faaauau lana faigamalaga mai Kerava i Vantaa.

    Keravanjoki e talafeagai mo tolauapiga, alovaa, aau ma fagogota. E tele fo'i ta'aloga ma nofoaga fa'aleaganu'u ile vaitafe.

    Fagotaga i le Keravanjoki

    O i'a nuanua e mafai ona fagota i tausaga ta'itasi e totō i le vaituloto o Jaakkola. Fa'afaifaiva i le vai ma ona vaitafe lata ane e na'o le pemita fagota maunu mai le nu'u. E fa'atau atu pemita ile www.kalakortti.com.

    Tau pemita 2023:

    • Aso uma: 5 euros
    • Vaiaso: 10 euros
    • Vaitaimi fagota: 20 euros

    I isi eria o Keravanjoki, e mafai ona e fagota e ala i le totogiina na o le totogi o le pulega o faigafaiva a le setete. Faigafaiva e leai se totogi ma fa'atagaina e tagata uma i so'o se mea, se'i vagana ai paoa. O faigafaiva i lea nofoaga o lo'o pulea nei e le Vanhakylä Conservation Areas cooperative.

    Fuafuaga lautele a Keravanjoki

    Ua amataina e le aai o Kerava se suʻesuʻega o fuafuaga lautele o avanoa faʻafiafiaga i le Keravanjoki. I le tautoulu o le 2023, o le a suʻesuʻeina e le taulaga manatu o tagata o le taulaga e uiga i le atinaʻeina o le vaitafe i le tulaga o le fuafuaga lautele.

O nofoaga afi e tausia e le taulaga

O Haukkavuori, Ollilanlammi ma Keinukallio o loʻo i ai le aofaʻi o nofoaga afi e ono o loʻo tausia e le taulaga, lea e mafai ai ona e malolo e 'ai meaʻai, falai sosisi ma fiafia i le natura. O nofoaga afi afi uma e iai fafie e avanoa ai fafie mo tagata fiafia i fafo. Ae peitai, e le mafai e le aai ona mautinoa o le a maua pea laʻau, ona o le sapalai o laau e eseese ma e ono tuai ona toe faʻatumu.

O le tutuina o se afi i nofoaga o afi afi e faatagaina pe a leai se lapata'iga o le mu o le vaomatua. Ia manatua i taimi uma e tineia le afi o le tolauapiga ae lei tuua le nofoaga o le afi. E te le talepeina lala pe tipi i lalo laau e latalata i afi o tolauapiga, pe saeia mea mai laau i ni moli. O le amio savali e aofia ai foi le ave o lapisi i le fale poʻo le lapisi lata ane.

O loʻo faʻaogaina foi e tagata o Kerava le nofoaga afi afi a Nikuviken i Porvoo, lea e mafai ona faʻaaogaina e aunoa ma se faʻaagaga.

Fa'afeso'ota'i

Ta'u atu i le aai pe ua leai ni fafie o le nofoaga o le afi o le tolauapiga pe ua e matauina ni faaletonu pe ua manaomia ona toe faaleleia i nofoaga o afi afi po o nofoaga faalenatura ma auala.