Kerava ma Vantaa o loʻo unaʻia le vavalalata vavalalata ina ia mafai ai ona faʻaumatia solitulafono a tupulaga talavou

E fa'amoemoe le Komiti Faufautua fa'ale-aganu'u a Kerava, Vantaa ma Vantaa ma Kerava e fa'aleleia atili le fa'agasolo o fa'amatalaga i le va o taulaga, leoleo ma fa'alapotopotoga.

O le tele o aganuu faufautua a Kerava, Vantaa ma Vantaa ma Kerava's uelefea eria o loʻo valaʻauina le faʻaleleia atili o le galulue faʻatasi ma le faʻaleleia atili o le avanoa i faʻamatalaga i le va o tagata fai gaioiga eseese ina ia mafai ai ona maua ni auala taugofie ma aoga e faʻaleleia ai le saogalemu ma faʻaitiitia ai solitulafono a tupulaga talavou.

Na faia e le fono feutanaiga se fonotaga soofaatasi i le aso 14.2.2024 o Fepuari, XNUMX i Kerava.

Matou te manaʻomia ni fofo mautu

“Ua lava ma totoe fa’amaumauga o su’esu’ega ma fa’amaumauga. Nai lo o suʻesuʻega ma lipoti, matou te manaʻomia nei ni fofo faʻapitoa e iloa ma talanoaina saʻo ai faafitauli", taʻitaʻifono o le Kerava City Council. Anne Karjalainen fai mai i le amataga o le mea na tupu.

E tusa ai ma faʻalapotopotoga o fefaʻatauaʻiga, o se ata tuʻufaʻatasia ma faʻaonaponei i le va o vaega eseese o auaunaga, faʻalapotopotoga, tupulaga talavou ma faʻalapotopotoga ma pulega e sili ona taua.

E tele mea ua uma ona faia i Vantaa, Kerava ma le vaega o le uelefea o Vantaa ma Kerava e faʻafetaui ai luitau saogalemu o tupulaga talavou.

O galuega a le autalavou e maua ai auaunaga faatasi ma tupulaga talavou. O loo faagasolo le tele o galuega faatino a le nuu, agafesootai, tagata taitoatasi, feaveai ma le tulituliloaina o galuega a le autalavou, faatasi ai ma le fesoasoani o le faamoemoe o le unaia lea o le auai o tupulaga talavou ma avanoa e faatosina ai, faapea foi ma le agavaa ma tulaga e galulue ai i totonu o sosaiete.

O poloketi e lagolagoina le tuputupu aʻe o tupulaga talavou, tutoʻatasi, lagona o le nuʻu ma le aʻoaʻoina o le poto ma tomai faʻapitoa, o mea e fiafia i ai tupulaga talavou ma gaioiga i sosaiete lautele, ma faʻamoemoe e faʻaleleia le tuputupu aʻe o tupulaga talavou ma tulaga ola ma faʻalauteleina le tutusa ma le faʻataunuʻuina o aia tatau.

Le lava galuega pupuu

Ae ui i lea, o poloketi pupuu e manatu e le lava, pe a mafai ona foia le faigata ma le umi o le taimi o le solitulafono a tamaiti, o le a manaʻomia ni puipuiga tumau ma umi, ina ia faʻamalosia ai fesoʻotaʻiga, faʻaaogaina tomai faʻapitoa ma atiina ae le galulue faʻatasi ma aʻoga. , leoleo ma aiga.

O le faʻaumatiaina o solitulafono a tamaiti e manaʻomia ai punaoa, aua o fofo sili ona aoga e faia e ala i le faʻatinoina o le tele o galuega faʻavae e faʻavae i vaega eseese o le faʻafitauli, o le tuʻufaʻatasia o aʻafiaga e maua ai taunuuga tumau. E tele faʻataʻitaʻiga manuia o lenei mea mai, faatasi ai ma isi, Suetena, Tenimaka ma Aialani, lea na toe maua ai e tagata nofomau le pulea o nofoaga le saogalemu ma nofoaga i le taulaga mai kegi auala ma tamaiti solitulafono.

I lea fonotaga, e le gata o sui o leoleo, o le taulaga, o le uelefea ma tupulaga talavou o lo o galulue ai, ae faapea foi ma tupulaga talavou lava ia, o le toatele o i latou ua lagona le le saogalemu ona o le faateteleina o osofaiga ma gaoi o loo faia e tupulaga talavou.

“O se fa’ata’ita’iga, ua ou va’ai fa’afia i sauaga ma le gaoi, ma e to’atele fo’i isi tupulaga o lo’o feagai ma le fa’anoanoa tele. Sa masani ona ou fefe mo au uo. Sa ou mataituina se tulaga matautia e lei oo mai ai leoleo i le vaaiga e ui lava i talosaga a au ma au uo. I se isi tulaga taufaamatau, ina ua uma ona valaau e le aufaigaluega talavou le nofoaga autu mo faalavelave faafuasei, na o mai ai le tele o leoleo i le vaaiga. I lo’u talitonuga, o le i ai o leoleo ma isi tagata matutua, aemaise lava i vaega o faafitauli, o se tasi lea o auala e sili ona taua e foia ai le faafitauli”, Megi Pessi, o se tamaititi aoga maualuga mai Vantaa, na saunoa i lana saunoaga.

I lo’u talitonuga, o le i ai o leoleo ma isi tagata matutua, aemaise lava i vaega o faafitauli, o se tasi lea o auala e sili ona taua e foia ai le faafitauli.

Tamaiti aoga maualuga Meggi Pessi mai Vantaa

Na toe faamanatu mai e tupulaga talavou sa iai i le taimi nei, e tatau i leoleo ona vave faauilavea i solitulafono nai lo le taimi nei ma e tatau ona vaaia leoleo i luga o upega tafaʻilagi. E fa'atupula'ia le le mautonu o tupulaga talavou i le le mautonu, ae o le avanoa i auaunaga tau soifua maloloina o le mafaufau ua matua faigata lava i lo latou manatu.

Na latou faailoa mai e tatau ona amata puipuia faafitauli mai aoga amata. O le solitulafono a le fanau laiti ose mea faigata ona e tele mea e tua i ai, e pei o le leaga o le aiga, vavaeeseina ma le leai o ni gaioiga. E masani ona sailia e tagata talavou le saogalemu ma le faʻaaloalo mo i latou lava e ala i kegi ma solitulafono.

E tusa ai ma leoleo, o tagatanuu Finns latou te faia le tele o solitulafono a le autalavou, ae o le mea moni o kegi i auala e toetoe lava a aafia ai tupulaga talavou mai fafo.

"E tupu tele mea. O tagata malaga mai fo'i o lo'o fa'aalia i auaunaga sili ona mamafa a le taulaga, ae latou te le'i fa'aogaina auaunaga mama. Latou te le iloa i taimi uma le fa'aogaina o au'aunaga a latou, e masani lava ona o tapula'a gagana. O le manuia o le aiga e totonugalemu. E masani ona latou o mai i Finelani mai tulaga leaga tele. O le tu'ufa'atasia ua le manuia i se isi itu, ona ua telegese le maua o galuega a tagata", sui o le City of Vantaa's Multicultural Affairs Advisory Board Aadan Ibrahim fai mai i le faaiuga o le fonotaga.

Fa'amatalaga fa'aopoopo

Kerava komiti faufautua o aganuu eseese
Taitaifono Päivi Wilén, paivi.wilen@kerava.fi
Failautusi Virve Lintula, virve.lintula@kerava.fi

Vantaa Multicultural Affairs Advisory Board
Taitaifono, Ellen Pessi, kaenstästudioellen@gmail.com
Failautusi Anu Anttila, anu.anttila@vantaa.fi

Komiti Faufautua a Vantaa ma Kerava mo mataupu fa'ale-aganu'u
Taitaifono Veikko Väisänen. veikko.vaisanen@vantaa.fi
Failautusi Petra Åhlgren, petra.ahlgren@vakehyva.fi