Talafou fa'amaumauga

I luga o lenei itulau e mafai ona e mauaina tala uma na lomia e le aai o Kerava.

Fa'amama tuaoi O le a toe uta le itulau e aunoa ma ni tapula'a.

Su'e upu " " maua 45 i'uga

Bulletin Ta'avale: Jokitie o le a tapunia se vaega o feoaiga i le aso 2.5 o Me. mo le vaitaimi i le va o le 7 ma le 15.30:XNUMX i le afiafi

Ua tipi ese Jokitie i le numera 85–95 ona o le galuega o le toe sui o paipa alavai.

O le tulaga o le pasi 11 i Kerava station o le a le toe fa'aaogaina mo le vaiaso ona o galuega toe fa'aleleia o fale

O le tulaga 11 o le pasi a Asema-aukio ua le toe fa'aaogaina mai ia Aperila 26.4 e o'o ia Me 5.5. ona o le faafouga o taualuga i le va.

O lo'o fa'agasolo le fausiaina o le puipuiga o le pisapisao a Kerava Kivisilla - o le a suia le fa'atonuga a Lahdentie mai le fa'ai'uga o le vaiaso.

I le isi laasaga, o le a faʻapipiʻi pa puipui leo manino i luga o alalaupapa alalaupapa Lahti i Kivisilla. O le galuega o le a mafua ai le tuai o feoaiga i Lahdentie pe a ave taavale agai i Helsinki mai le Aso Faraile.

Na sopoia le alatele i Kerava ona o le malulu o le aisa - o loʻo faʻaleleia le auala i le taimi nei

O le leaga o le aisa leaga na mafua mai i le vai liusuavai ma le malulu na matauina i Jokitie, o loʻo i Kerava Jokivarre. Jokitie ua tatau ona tapuni i le aso mo galuega toe faaleleia.

O loʻo faʻagasolo le fausiaina o le pa pisa Jokilaakso: ua faʻateleina le pisa o feoaiga i totonu o le eria

Ua maua e Kerava urban engineering ni manatu faaalia mai tagata o le taulaga ua faateleina le pisapisao o taavale i le itu i Päivölänlaakso ona o le faapipiiina o pusa o le sami.

O lo'o fa'agasolo pea galuega puipuia o le pisa a Jokilaakso: o le fa'apipi'iina o pusa o le sami o le a amata ile vaiaso nei

O lo'o fausia pa pupuni i le eria o Kerava Kivisilla, i luga o le alatele. O le fausiaina o le puipuiga o le leo tutusa e mafai ai ona faʻatulagaina fale mautotogi o loʻo fausia i le nofoaga o fuafuaga a Kivisilla.

O le tu'ufa'atasia o le fa'atonutonuina o pakaga fa'alaua'itele e fa'ateleina ai le lelei ma fa'aitiitia ai tau

O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina ai le tulaga o loʻo i ai nei i le puleaina o paka a le taulaga i totonu o Central Uusimaa ma luʻitau faʻatatau. E le gata i lea, o le a tatou mafaufau i mea e mafai, lelei ma le faʻasaoina o tau e aumaia e ala i le tuʻufaʻatasia o le mataʻituina o paka.

Auai ma fa'aosofia le atina'eina o le Kauppakaari: tali le su'esu'ega i luga ole laiga po'o se pepa pepa

Na matou lolomiina 1.2. O se suʻesuʻega i luga ole laiga e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o le faleoloa faʻatau mo tagata nofoia ma pisinisi pisinisi. I luga o le talosaga a le au nofomau, o le suʻesuʻega ua faʻasalalau nei i se pepa pepa.

O le alalaupapa i le alalaupapa Pohjois-Ahjo o le a toe faafou - o le alalaupapa tuai o le a talepe i le vaiaso 8

O le talepeina o le alalaupapa kolosi o Pohjois-Ahjo o le a amata ia Fepuari 19.2. amata vaiaso. O le a tapunia le Porvoontie i tagata e fa'aogaina feoaiga mama i le taimi o le galuega tala'i. O ta'avale ta'avale i Old Lahdentie o le a fa'afefe i le auala 'alo.

Ua amata fuafua e le aai o Kerava le toe faaleleia o paipa vai autu o le olo vai o Kaleva

I le taimi o le tautotogo, ua fuafua e tusia se fuafuaga lautele, e faʻatatau i le lautele o le nofoaga e toe faʻaleleia, auala paipa ma le tele o paipa o le a faʻamaonia.

O le a toe faafou le alalaupapa laasia o Pohjois-Ahjo - o le a suia fuafuaga o feoaiga i lenei vaiaso i Vanha Lahdentie

Ole ala lona lua ole a tapunia ile Vanha Lahdentie ile Aso Lulu 7.2 Fepuari. poo le Aso Tofi 8.2. ona o le fausiaina o se auala ui. Ole ala tapuni e tu ile 200 mita i luma ole Porvoontie pe a sau mai Helsinki. O le a iai le fa'atonutonuina o moli.

I le fetaulaiga o Ratatie ma Trappukorventie, e amata ai le toe fa'afouina o le nofoaga e pamu ai le suavai leaga.

O le vaiaso nei o le a faia ai galuega sauniuni ma le vaiaso fou e amata ai le galuega moni.